Aichinger, E. 1933. Vegetationskunde der Karawanken. G. Fischer Verlag, Jena, DE.
Čarni, A., Marinček, L., Seliškar, A. & Zupančič, M. 2002. Vegetation map of forest communities of Slovenia in a scale of 1:400.000. ZRC Publishing, Ljubljana, SI.
Dakskobler, I., Franz, W. & Seljak, G. 2005. Communities with Eryngium alpinum in the southern Julian Alps (Mts. Črna prst and Porezen). Hacquetia 4/2: 83–120.
Eggler, J. 1952. Übersicht der höheren Vegetationseinheiten der Ostalpen. Mitteilungen des Naturwissenschaftlichen Vereines für Steiermark 81–82: 28–41.
Fukarek, P. & Stefanović, V. 1958. Prašuma Peručica i njena vegetacija. [The premival forest Peručica in Bosnia and its vegetation]. Radovi Poljoprivredno šumarskog fakulteta u Sarajevu, Serija B Šumarstvo 3: 93–146.
Fukarek, P. 1969. Prilog poznavanju biljnosocioloških odnosa šuma i šibljaka nacionalnog parka "Sutjeska". [A contribution to the knowledge of phytosociology of the forest and shibliak communities of the Sutjeska National Park]. Posebna izdanja, Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine 15: 189–291.
Fukarek, P. 1970. Šumske zajednice prašumskog rezervata Perućice u Bosni. [The plant communities of the primeval forest of Perućica in Bosnia]. Posebna izdanja, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka 15: 157–262.
Gentile, S. 1995. Vegetazione a Pinus uncinata Mill. var. rostrata Ant. nella catena montuosa dello spartiacque ligure-emiliano. Fitosociologia 29: 95–101.
Grebenščikov, O. 1943. Prilog poznavanju vegetacije planine Koprivnik kod Peći. [A contribution to the knowledge of vegetation Koprivnik Mts near Peć]. Ohridski zbornik 11: 1–29.
Gruber, M. 1978. La végétation des Pyrénées ariégeoises et catalanes occidentales. Thesis, University of Aix-Marseille III, Marseille, FR.
Holub, J., Hejný, S., Moravec, J. & Neuhäusl, R. 1967. Übersicht der höheren Vegetationseinheiten der Tschechoslowakei. Rozpravy Československé akademie věd, Řada matematických a přírodních věd 77(3): 1–75.
Horvat, I. 1938. Biljnosoziološka istraživanja šuma u Hrvatskoj. [Phytosociological studies of forests in Croatia]. Glasnik za šumske pokuse 6: 127–279.
Horvat, I. 1950. Šumske zajednice Jugoslavije. [Forest communities of Yugoslavia]. Institut za šumarska istraživanja, Ministarstva šumarstva Narodne republike Hrvatske, Zagreb, YU.
Horvat, I. 1962. Vegetacija planina zapadne Hrvatske. [The montane vegetation of western Croatia]. Prirodoslovna istraživanja 30, Acta Biologica 2: 3–179.
Husová, M., Jirásek, J. & Moravec, J. 2002. Přehled vegetace České republiky. Svazek 3. Jehličnaté lesy. [Vegetation survey of the Czech Republic. Volume 3. Coniferous forests]. Academia, Praha, CZ.
Chytrý, M. (ed.) 2013. Vegetace České republiky 4. Lesní a křovinná vegetace. [Vegetation of the Czech Republic 4. Forest and scrub vegetation.] Academia, Praha, CZ.
Ivan, D., Doniţa, N., Coldea, G., Sanda, V., Popescu, A., Chifu, T., Boşcaiu, N., Mititelu, D. & Paucă-Comanescu, M. 1993. Vegetation potentielle de la Roumanie. Braun-Blanquetia 9: 1–79.
Jovanović, B., Jovanović, R. & Zupančič, M. (eds.) 1986. Prirodna potencijalna karta Jugoslavije. Rezime. [A natural potential map of Yugoslavia. Abstracts]. Naućno veće Vegetacijske karte Jugoslavije, DO Paralele, Ljubljana, YU.
Jovanović, B., Lakušić, R., Rizovski, R., Trinajstić, I. & Zupančič, M. 1986. Prodromus phytocoenosum Jugoslaviae ad mappam vegetationis m 1: 200 000. Naučno veće vegetacijske karte Jugoslavije, Bribir-Ilok, YU.
Jovanović, B. 1980. Šumske fitocenoze i staništa Suve planine. [The forest plant communities and habitats of Suva planina Mts]. Glasnik šumarskog fakulteta, Serija A Šumarstvo Posebno izdanje 55: 1–216.
Lakušić, R., Pavlović, D., Abadžić, S., Kutleša, L., Mišić, L., Redžić, S., Maljević, D. & Bratović, S. 1979. Struktura i dinamika ekosistema planine Vranice u Bosni. [Structure and dynamics of ecosystems of the Vranica Mts in Bosnia]. Drugi kongres ekologa Jugoslavije, Zbornik radova 1: 607–714.
Lakušić, R., Redžić, S., Muratspahić, D. & Omerović, S. 1987. Struktura i dinamika fitocenoza na trajnim plohama Nacionalnog parka Sutjeska. (Structure and dynamics of plant communities on permanent plots in the Sutjeska National Park.) Bilten društva ekologa Bosne i Hercegovine, Serija A – Ekološke monografije 4: 53–105.
Lakušić, R. & Dizdarević, M. 1983. Classification of the relict populations, species, biocenoses and ecosystems of Balcan peninsula. Godišnjak Biološkog instituta 36: 133–141.
Lakušić, R. 1966. Vegetacija livada i pašnjaka na planini Bjelasici. [The vegetation of meadows and pastures on the Bjelasica Mts]. Godišnjak Biološkog instituta 19: 25–186.
Lakušič, R., Pavlović, D., Abadžić, S., Kutleša, L., Mišić, L., Redžić, S., Maljević, D. & Bratović, S. 1979. Structure and dynamics of ecosystems on Vranica mountain in Bosnia. In: Rauš, Đ. (ed.), Drugi kongres ekologa Jugoslavije, pp. 605–714. Savez društava ekologa Jugoslavije, Zadar & Plitvice, YU.
Martinčič, A. & Piskernik, M. 1978. Vegetacija in ekologija rušja (Pinus mugo Turra) na barjih v Sloveniji. [Vegetation and ecology of mountain pine (Pinus mugo Turra) in bogs in Slovenia]. Mitteilungen der Ostalpin-Dinarischen Gesellschaft für Vegetationskunde 14: 237–245.
Medwecka-Kornaś, A. 1972. Zespoły leśne i zaroślowe. [The forest and shrub plant communities]. In: Szafer, W. & Zarzycki, K. (eds.), Szata roślinna Polski. 1. [The plant cover of Poland. 1], pp. 383–441. PWN, Warszawa, PL.
Migliaccio, F. 1966. La vegetazione a Pinus pumilio della Majella. Annali di Botanica 28: 539–552.
Neuhäuslová, Z., Blažková, D., Grulich, V., Husová, M., Chytrý, M., Jeník, J., Jirásek, J., Kolbek, J., Kropáč, Z., Ložek, V., Moravec, J., Prach, K., Rybníček, K., Rybníčková, E. & Sádlo, J. 1998. Mapa potenciální přirozené vegetace České republiky. Textová část. [Map of potential natural vegetation of the Czech Republic. Explanatory text]. Academia, Praha, CZ.
Pawłowski, B., Sokołowski, M. & Wallisch, K. 1928. Die Pflanzenassoziationen des Tatra-Gebirges. VII. Teil. Die Pflanzenassoziationen und die Flora des Morskie Oko-Tales. Bulletin international de l'Academie Polonaise des Sciences et des Lettres, Classe des Sciences Mathématique et Naturelles, Série B Suppl. 2: 205–272.
Pawłowski, B., Sokołowski, M. & Wallisch, K. 1928. Zespoły roślin w Tatrach. Czesc VII. Zespoły roślinne i flora doliny Morskiego Oka. [The plant communities of Tatra. Part. VII. Plant communities and flora of the Morskie Oko valley]. Rozprawy Wydziału Matematyczno-Przyrodniczego Akademii Umiejętności, Ser. A/B 67: 171–312.
Pawłowski, B. & Walas, J. 1949. Les associations des plants vasculares des Monts de Czywczyn. Bulletin de l'Académie Polonaise des Science et des Lettres, Classe des Sciences Mathématique et Naturelles, Série B 1948: 117–180.
Petriccione, B. 1988. Osservazioni sulla distribuzione e sull’ecologia della vegetazione a Pinus mugo sugli Appennini. Archivio Botanico Italiano 64: 103–141.
Pignatti, E. & Pignatti, S. 2014. Plant life of the Dolomites. Vegetation structure and ecology. Springer, Heidelberg, DE.
Poldini, L., Oriolo, G. & Francescato, C. 2004. Mountain pine scrubs and heaths with Ericaceae in the south-eastern Alps. Plant Biosystems 138: 53–85.
Redžić, S., Lakušić, R., Muratspahić, D., Bjelčić Ž. & Omerović, S. 1984. Struktura i dinamika fitocenoza u ekosistemima Cincara i Vitoroga. [Structure and dynamics of ecosystems of Cincar and Vitorog]. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 37: 123–177.
Redžić, S. 2007. Syntaxonomic diversity as an indicator of ecological diversity – case study Vranica Mts. in the Central Bosnia. Biológia (Bratislava) 62: 173–184.
Redžić, S. 2007. The syntaxonomy of the vegetation of the continental Dinaric Alps. In: Filipovski, G., Lozanovski, R. & Matevski, V. (eds.), Collection of papers devoted to Academician Kiril Micevski, pp. 249–2280. MANU, Skopje.
Sanda, V., Popescu, A. & Dolţu, M.I. 1977. Vegetatia masivului Piatra Craiului. [The vegetation of the massif of Piatra Craiului]. Muzeul Brukenthal Studii şi Comunicări, Ştiintele Naturii 21: 115–212.
Sillinger, P. 1933. Monografická studie o vegetaci Nízkých Tater. [Monographic study of the vegetation of Nízke Tatry]. Orbis, Praha, CS.
Smettan, H.W. 1981. Die Pflanzengesellschaften des Kaisergebirges/Tirol. Verein zum Schutze der Bergwelt, München, DE.
Stefanović, V. 1964. Šumska vegetacija šireg područja of Trebevića. [The forest vegetation of the surrounds of Trebević]. Radovi odjeljenje privredno-tehničkih nauka 25(7): 57–153.
Sulma, T. 1929. Kosodrzewina i jej zespoły w Gorganach. [the krummholz pine and its communities in Gorgany]. Acta Societatis Botanicorum Poloniae 6: 105–137.
Szafer, W., Kulczyński, S., Pawłowski, B., Stecki, K. & Sokolowski, M. 1927. Die Pflanzenassoziationen des Tatra-Gebirges. III., IV. und V. Teil). Bulletin international de l'Academie Polonaise des Sciences et des Lettres, Série B Suppl. 1926: 1–144.
Šibík, J., Šibíková, I. & Kliment, J. 2010. The subalpine Pinus mugo-communities of the Carpathians with a European perspective. Phytocoenologia 40: 155–188.
Šibík, J., Valachovič, M. & Kliment, J. 2005. Plant communities with Pinus mugo (alliance Pinion mugo) in the subalpine belt of the Western Carpathians—the numerical approach. Acta Societatis Botanicorum Poloniae 74: 329–343
Theurillat, J.-P., Aeschimann, D., Küpfer, P. & Spichiger, R. 1995. The higher vegetation units of the Alps. Colloques Phytosociologiques 23: 189–239.
Theurillat, J.-P. & Geissler, P. 1989. Souvenirs floristiques et phytosociologiques de Suisse orientale et quelques découvertes bryologiques. Saussurea 19: 169–186.
Tregubov, V. 1957. Varovalni gozdovi. [Protective forests[. In: Tregubov, V. (ed.), Elaborat za osnovo gojitvenega in melioracijskega načrta gozdov, gozdnih zemljišč in pašnikov za področje Zgornje Savske doline, pp. 47–60. Uprava za gozdarstvo, Kranj, YU.
Trinajstić, I. 1998. Fitogeografsko raščlanjenje klimazonalne šumske vegetacije Hrvatske. [Phytogoegraphic classification of the climazonal forest vegetation of Croatia]. Šumarski list 72: 407–421.
Trinjastić, I. 2008. Biljne zajednice Republike Hrvatske. [The plant communities of Croatia]. Akademija šumarskih znanosti, Zagreb, HR.
Vukelić, J. 2012. Forest vegetation of Croatia. Manualia Universitatis Studiorum Zagrabiensis, Zagreb, HR.
Zupančič, M. & Žagar, V. 2009. The development of forest vegetation in alpine valleys in Slovenia. Folia Biologica et Geologica 50: 189–211.
Малиновський, К.А. & Крічфалушій, В.В. 2002. Рослинні угруповання високогір’я Українських Карпат. [The plant communities at high altitudes of the Ukrainian Carpathians]. Карпатська вежа, Ужгород, UA.
Малиновський, К.А., Міркін, Б.М., Ішбірдін, А.Р., Комендар, В.І. & Крічфалушій, В.В. 1992. Синтаксономія прибережно-водних, болотних, лучних, чагарникових і чагарничкових угруповань високогір’я Українських Карпат. Український ботанічний журнал 49: 5−13.
Онищенко, В.А. & Буджак, В.В. 2003. Ліси класу Vaccinio-Piceetea Br.-Bl. 1939 в південній частині Івано-Франківської області. B: Шеляг-Сосонко, Ю.Р. (ред), Рослинність хвойних лісів України. Матеріали робочої наради (Київ, листопад 2003), сс. 131−145. Фітосоціоцентр, Київ, UA.
Соломаха, В.А. 2008. Синтаксономія рослинності України. Третє наближення. Фітосоціоцентр, Київ, UA.
Соломаха, В.А., Шеляг-Сосонко, Ю.Р., Дідух, Я.П., Корженевський, В.В., Костильов, О.В., Малиновський, К.А. & Сипайлова, Л.М. 1995. Фітосоціологічна схема синтаксонів рослинності України. Інститут ботаніки ім. М.Г. Холодного НАН України, Київ, UA.